Međunarodni dan starijih osoba – 1. listopad 2014.

Glavna skupština Ujedinjenih naroda na dan 14. prosinca 1990. godine proglasila je 1. listopada Međunarodnim danom starijih osoba koji je 1991. godine po prvi puta obilježen i od tada se svake godine obilježava u cijelom svijetu, kako bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.

Slogan ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba glasi: „Ne zapostavimo nikoga: promovirajmo društvo za sve generacije“,  a izabran je s ciljem da se skrene pozornost javnosti na činjenicu da će starenje populacije i populacijska dinamika oblikovati ključne izazove za razvoj sa kojima će se svijet suočiti u 21. stoljeću.

Do 2030. godine očekuje se da će stanovništvo starije od 60 godina činiti 20 posto svjetske populacije, tj. oko 1,4 milijarde ljudi, pri čemu će te promjene u starosnoj strukturi prije svega zahvatiti zemlje u razvoju.

Prema podacima Eurostata za zemlje članice europske unije EU-28 u 2013. godini udio osoba starih 65 i više godina iznosio je 18,2%, a očekuje se da će taj udio u 2030. godini iznositi 23,9%.

U Hrvatskoj je u 2001. godini udio starijih osoba od 65 i više godina po popisu stanovništva iznosio 15,6% a po popisu 2011. godine 17,7%.

U Zadarskoj županiji je u 2001. godini udio starijih osoba od 65 i više godina po popisu stanovništva iznosio 15,7% a u 2011. 18,5%.

STARENJE je prirodan i ireverzibilan fiziološki proces, koji u pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom. Neke promjene počinju pri rođenju ili začećem, neke druge pri sazrijevanju i traju do smrti. Odvija se neprekidno na svakom biološkom stupnju  (kemijski, stanično, tkivno, u sustavu organa i organizmu) svakog čovjeka.

Najčešće bolesti /stanja kod starijih osoba su:

  • hipertenzija
  • šećerna bolest
  • debljina
  • cerebrovaskularna bolest
  • kardiovaskularna bolest
  • novotvorine (karcinom dojke, jajnika, prostate, pluća, debelo crijevo)
  • osteoporoza / prijelomi
  • inkontinencija
  • duševni poremećaji
  • respiratorne bolesti (gripa i pneumonija)

Svaki čovjek drugačije stari, postoje velike individualne varijacije. Za starenje nije odgovorno samo nasljeđe, nego i vanjski utjecaji te životni stil. A odgovornost je na društvu u brizi za starije osobe kao i pojedinca za svoje zdravlje.

 

Ana Petrić, dr. med. univ. mag. sanit.
publ. spec. javnog zdravstva

Služba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo

Natrag