Problemi mentalnog zdravlja ne uzimaju godišnji tokom ljeta!

Vrijeme je prekrasno, djeca su na praznicima. Brojite dane do godišnjeg… tko ima vremena za savjetovanje i brigu o zdravlju.

Ljeto može biti jako zabavno, opuštajuće, ali i prepuno obaveza. Stoga je lako zaboraviti na mentalno zdravlje. Međutim smetnje vezane uz mentalno zdravlje ne idu na godišnji, mogu nas pogoditi u bilo koje vrijeme. Ponekad nas može iznenaditi ako osjetimo teškoće tokom ljetnih mjeseci jer se čini da je svakodnevni život tijekom ljeta lakši.

Ako imate neke brige vezane uz mentalno zdravlje ili ste već u nekom tretmanu bilo bi dobro da na njima nastavite raditi i tokom ljeta. Iskoristite lijepo vrijeme za aktivnosti koje vas vesele i nastavite ulagati vrijeme i pažnju u svoju psihološku dobrobit.

Obratite pažnju na to na koliko se toga obavezujete (druženja, obiteljska okupljanja)  i pripazite da vam ne bude previše. Ne znači da ne trebate u tome sudjelovati jer je i to ono što ljeto čini posebnim, ali važno je da budete svjesni svojih granica i kapaciteta.  Osigurajte vrijeme za sebe, za odmor i relaksaciju. Svima nam se čini suludo da netko tko ima dijabetes prestane uzimati inzulin. Isto vrijedi i za mentalno zdravlje-neodgovorno je prestati čini ono što ga štiti i unaprjeđuje.

Djeca i adolescenti tokom ljeta

Za djecu, srednjoškolce i studente ljeto je posebno povezano sa pozitivnim emocijama i ljetnim praznicima, tj. slobodnim vremenom. Ipak, ljeto može biti period u kojem neki problemi vezani uz mentalno zdravlje dolaze do izražaja više nego obično. Za većinu mladih ljeto je puno manje strukturirani period u godini od bilo kojeg drugog i to može uzrokovati teškoće.

Najvažnije je za djecu i adolescente koji imaju teškoća sa mentalnim zdravljem (kao i za one koji ih nemaju) da budu što više vani i uživaju u ljetu. Treba pokušati ograničiti vrijeme provedeno za kompjuterom, mobitelom, tabletom i u gledanju TV-a. Važno je biti fizički aktivan i dobro se naspavati. Ljeti je puno manje strukture i dnevne rutine, stoga je teže održati dosljednost.

Komunikacija je ključna za zdrave odnose sa drugim ljudima i psihološku dobrobit. Najvažniji izazov između roditelja i djece je uvijek, a u ljetnim mjesecima posebno, kako ostvariti kvalitetnu komunikaciju koja je obilježena jasnoćom i poštovanjem. Važno je da se pri tom izbjegne obrambeni stav ili neuvažavanje, a povremena manja diskusija može biti sve što je potrebno da bi se izbjegli veći problemi tokom ljeta.

Tokom ljeta depresivnost kod djece i adolescenata može biti izraženija ponajviše zbog osjećaja usamljenosti. Razlog tome može biti dijelom u tome što tokom ljeta ljudi, a posebno mladi više vremena provode vani u izlascima i druženjima pa su onda na taj aspekt života i više usmjereni. Ako ne uspiju zadovoljiti svoje potrebe za druženjem, prihvaćanjem i sl. može doći do osjećaja usamljenosti, a potom i do depresivnosti.

Simptomi anksioznosti mogu također biti prisutni tokom ljeta ponajviše zbog nedostatka strukture. Većina mladih jedva dočeka ljetne praznike i završetak nastave. Raduju se ljetu, a potom počnu osjećati nezadovoljstvo, tjeskobu i nervozu zbog nedostatka strukturiranih aktivnosti.

Stoga je potrebno osigurati donekle konzistentnu strukturu tijekom ljeta. To može uključivati sudjelovanje u sportskim aktivnostima, igri, ljetnim kampovima, volonterskim aktivnostima ili pravom sezonskom poslu. Djeca bolje funkcioniraju ako sudjeluju u nečemu. Sretniji su, mirniji i suradljiviji. Ljeto je također jedinstvena prilika za mlade da istraže svoje mogućnosti i interese i učine ono što ne mogu tokom školske godine. Tijekom ljetnih praznika djeca se često uključuju u neke nove aktivnosti i tečajeve što uvelike može ovisi o financijskim mogućnostima roditelja.

Ljeto treba djeci biti i vrijeme za odmor. Roditelji trebaju pratiti djetetove potrebe i interese, a ljeto mogu iskoristiti da djeca učine stvari o kojima maštaju i koje ih vesele.

Djeci treba omogućiti da provode vrijeme na otvorenom, bilo da se kupaju na plaži, leže na travi i čitaju, gađaju vodenim balonima i sl. Nisu sve organizirane aktivnosti za djecu tokom ljeta skupe. Možda postoje neke besplatne radionice i tečajevi, a tu su i brojne aktivnosti u knjižnicama.  Ono što je izuzetno važno tokom ljeta je kako roditelji razgovaraju sa djecom o njihovim aktivnostima. Jako je korisno za djecu pričati s njima o stvarima koje vide možda po prvi put. Ako ste na plaži postoji puno toga o čemu možete razgovarati sa svojom djecom- školjke, rakovi, različitosti,…

Za mlade koji imaju teškoće praznici su rizično razdoblje jer postoji mogućnost za eskalaciju destruktivnog ponašanja posebno stoga jer možda provode više vremena sa starim prijateljima sa lošim navikama, posebice ako se radi o studentima koji se ljeti vraćaju kući.

Mladi koji zloupotrebljavaju sredstva ovisnosti i imaju druge internalizirane probleme mogu, uslijed stresa koji svi doživljavamo tijekom ljeta, intenzivirati svoje destruktivno ponašanje. Slobodnog vremena imaju napretek i mogućnosti su beskrajne. Zloupotreba droga može se zato učiniti idealnom kao bijeg od problema za mnoge adolescente.

Roditelji koji možda nisu obraćali pažnju na probleme svoje djece, tijekom ljeta obraćaju više pažnje jer su više kod kuće. Možda primjećuju da je njihovo dijete postalo povućeno ili agresivno, ili pije više alkohola tijekom obiteljskih okupljanja. Ako primijetite da se vaš sin li kćer povlači u osamu i biva izoliran/a to također može biti znak da nešto nije u redu.

Roditelji bi uvijek trebali biti uključeni u život svoje djece i znati što se događa tokom cijele godine.  To ne treba nužno značiti da trebaju znati šifru od njihovog maila ili Facebook profila, iako je važno nadzirati njihove aktivnosti na socijalnom planu. Jednostavno treba imati otvoren kanal za komunikaciju sa djetetom kako bi ono moglo potražiti pomoć i osjećati se dovoljno sigurno da se roditelju povjeri. Problemi koje dijete ima utječu na čitavu obitelj i svi članovi trebali bi zato sudjelovati u procesu oporavka.

Praznici nisu samo posebno vrijeme za roditelje da obrate pažnju na ponašanje svoje djece koja još uvijek nemaju probleme mentalnog zdravlja. To je također i izuzetno izazovno vrijeme za one koji su u procesu oporavka, koji su u tretmanu. Prema nekim podacima oko polovica liječenih od ovisnosti recidivira ljeti. Okidači su tijekom ljeta posvuda: alkohol, zabava, prijatelji. Bivanje u svojoj staroj sobi ili susjedstvu može uzrokovati promjenu u procesu oporavka. Nekad se samo na spomen praznika koji dolaze osoba koja je u procesu liječenja može rastužiti i suočiti sa sjećanjima sa kojima se ne suočava tijekom godine. Stoga je potrebno da članovi obitelji budu budni i oprezni.

Ljeto može biti divno razdoblje za uživanje i odmor. To je savršena prilika za roditelje da provedu više vremena sa svojom djecom i vide ponašanja koja su im promakla tijekom godine. Za one koji se oporavljaju to treba biti vrijeme da se obitelj poveže i uči slaviti na nov i drugačiji način kako podržavati  zajedništvo i graditi ljubav i povjerenje među članovima.

Odrasli i ljeto

I odrasli mogu tokom ljeta imati neke teškoće vezane uz mentalno zdravlje.  ÄŒesto su to kao i kod djece depresivnost i anksioznost. Depresivni ljudi su često svjesniji stupnja u kojem su ljudi oko njih socijalno povezani tijekom ljeta i to može pojačati simptome. Mnogi odrasli željeli bi biti aktivniji ali to im ne polazi za rukom zbog posla i drugih svakodnevnih obaveza. To također može dovesti do nezadovoljstva pa potom depresivnosti i anksioznosti.

Neke osobe mogu tijekom ljeta patiti od sezonskog afektivnog poremećaja. Depresivne se epizode tako mogu javiti u određene doba godine (tipično zimi). U slučaju sezonskog afektivnog poremećaja koji se javlja ljeti simptomi mogu biti gubitak na težini, smanjenje apetita, anksioznost, iritabilnost i nesanica. Vrućina i količina vlage u zraku mogu pogoršati simptome.

Simptomi koji se javljaju preko ljeta i ometaju svakodnevno funkcioniranje mogu osim već spomenute depresivnosti biti i oni koji se vezuju uz fobije, ovisnost i kompulzivne radnje.

Kada ljudi rade ili idu u školu/fakultet njihove su misli okupirane i manje im je dosadno. Kada idu iz jedne krajnosti u drugu, tj. nakon perioda potpune okupiranosti poslom ne bave se ičim, često se javlja dosada koja vodi u blaži ili ponekad teži oblik depresije.

Kada se depresivnost koja se javila ne tretira ljudi (adolescenti posebno) završe tako da započnu samoliječenje sa drogom i/ili alkoholom da bi se osjećali bolje. Neki izbjegavaju kontakte sa ljudima i izoliraju se što još dodatno narušava njihovo mentalno zdravlje.

Većina ljudi praznike doživljava kao sretno razdoblje, period u kojem imamo više vremena za druženje sa onima do kojih nam je stalo i prijateljima koje rijetko viđamo. Međutim to vrijeme može biti stresno i opasno za one koji imaju problema sa mentalnim zdravljem posebno ako se radi o ovisnosti.

Preporuke za svaku dobnu skupinu:

Djeca: osigurati im vrijeme i prostor za igru sa drugom djecom, izbjegavati izolaciju.

Adolescenti: najvažnije za zaštitu njihovog mentalnog zdravlja je da imaju neki sezonski, honorarni posao. Tako će naučiti važnost radne etike, zaraditi za džeparac i spriječiti dosadu - neprijatelja broj 1 tijekom ljeta.

Studenti: Stažiranje, praksa i bilo koji oblik edukacije tokom ljeta zadržava ih fokusiranima i aktivnima, prevenira depresiju i ponašanja povezana sa razvojem poremećaja.

Na žalost, ovi savjeti ne djeluju uvijek i u tom je slučaju najbolje potražiti stručnjaka za mentalno zdravlje da bi se spriječilo dodatno pogoršanje simptoma i nastanak mentalnog poremećaja.

Za zaposlene odrasle može biti osobito teško biti na poslu i promatrati život vani. To može biti još jedan okidač za depresiju ili zloupotrebu sredstava ovisnosti. Stoga je važno da imaju godišnji odmor kako bi se imali čemu radovati i iskusiti ljeto i tijekom tjedna, tj. radnih dana. Za one koji rade tijekom ljeta važno je da vikende provode u aktivnostima  na otvorenom i vježbaju kako bi održali svoje raspoloženje dobrim.

Za starije osobe: umirovljenici, posebno oni stariji od 65 godina osjetljiviji su na toplinske valove koji se pojavljuju tokom ljeta pa se stoga trebaju čuvati više od ostalih i biti oprezni kako ne bi ugrozili svoje zdravlje. Možda se starijim osobama tokom ljeta rutina toliko ne mijenja, niti oni to žele pa je važno da iskoriste blagodati ljeta da bi ispunili svoje potrebe za druženjem, šetnjama, fizičkom aktivnošću i svemu što ne uspijevaju učiniti tokom godine. Važno je da se ne preopterete, pronalaze vrijeme za odmor i prate svoje mogućnosti, posebno ako im se svakodnevica mijenja tokom ljeta, ako im npr. dolaze članovi obitelji ili čuvaju unuke.

Nekoliko savjeta za ljetne dane:

 1. Napravite plan za vježbanje

Započnite sa svakodnevnim vježbanjem kako bi ste se podržali u suočavanju sa stresom i zadržali optimizam. Vježbanje vam može pomoći u mnogočemu- poboljšati naše samopouzdanje, samopoštovanje, naše fizičko zdravlje, povisiti našu energiju i zaštititi nas od dosade. Ukoliko imate neke kronične bolesti prije nego započnete sa redovitim vježbanjem posavjetujte se sa vašim liječnikom.

2. Kupujte sezonske i domaće proizvode i naučite nove recepte

Pravilna i uravnotežena prehrana je važna za tjelesno i mentalno zdravlje. Uživajte u sezonskom voću i povrću.

3. Ustrajte u pozitivnom razmišljanju

Pozitivno mišljenje korisno je za naše zdravlje jer smanjuje razinu stresa koji je glavni okidač za pojavu simptoma vezanih uz mentalne poremećaje. Također vam može pomoći i u tome da zadržite optimizam i pozitivan stav prema životu.

4. Plivajte

Plivanje je dobro za zdravlje ali i prevenciju stresa i dosade. Iskoristite ljeto i odaberite aktivnosti u moru (plivanje, vaterpolo, ronjenje, picigin…). Ako ne znate dobro plivati upišite se na tečaj i naučite novu vještinu koja će vas održati aktivnima.

5. Napravite listu stvari koje želite napraviti tokom ljeta

Planirajte što sve želite učiniti i koja sve mjesta želite vidjeti tokom ljeta.

6. Unaprijedite okruženje u kojem spavate

Provjerite da li je soba u kojoj spavate povoljna za spavanje. Pripazite na količinu svjetla u prostoriji tokom noći, temperaturu, udobnost kreveta i sl. Dobar san važan je za očuvanje mentalnog zdravlja.

7. Šetajte

Šetnja je izuzetno korisna i dobra nadopuna vježbanju. Iskoristite svoje slobodno vrijeme kvalitetno i šetajte sami ili u društvu. Ako vam se to čini dosadno uzmite sa sobom muziku i stavite slušalice na uši ili ponesite fotoaparat.

8. Pijte dovoljno vode

Učinite pijenje vode navikom. Nosite sa sobom bočicu vode kada ste vani. Kada vježbate i kada je temperatura zraka visoka potrebno vam je više vode da nadoknadite tekućinu koju gubite znojenjem. Voda je važna za fizičko i mentalno zdravlje.

9. Dobro iskoristite vrijeme za sebe i odredite prioritete

Ljeto je dobro vrijeme za istraživanje svojih prioriteta. ÄŒinite ono što vas najviše ispunjava i motivira i za to koristite svoje vrijeme. Uklonite ono što nije produktivno i ne unaprjeđuje vaš život.

Lako možemo upasti u zamku i prestati uživati u praznicima/godišnjem kada počnemo razmišljati negativno i osjećati se loše. Zato je važno biti proaktivan i raditi na svom mentalnom zdravlju. Potrebno je minimizirati stresne aspekte tog posebnog perioda u godini kako bi naš um i duša bili nahranjeni trenucima ushićenja, zahvalnosti i nade.

Evo nekoliko preporuka koje će vam možda pomoći u tome da praznike/godišnji provedete na mentalno zdrav način:

1. Uzmite „mentalni“ predah

Kako ulazimo u sezonu praznika i godišnjih odmora možemo početi osjećati pritisak zbog raznih stvari i obaveza. To mogu biti neke nove aktivnosti, shopping, pakiranje, čišćenje, kuhanje…pazite da ne upadnete u zamku savršenstva. Ukoliko pokušavate dostići nerealna očekivanja vjerojatno ćete biti izloženi stresu i tjeskobi. Dozvolite sebi suzdržavanje od mahnitost savršenstva i budite umjereni. Neke vam stvari sigurno nisu potrebne i ne možete sve. Predahnite tako što ćete ove godine izabrati jednostavnost.

2. Poklonite nekome pažnju

U duhu praznika iznenadite nekoga nekom velikodušnom gestom. Možete biti iskra nade u nečijem danu prepunom briga i biti pravi prijatelj. Provedite vrijeme sa nekim do koga vam je stalo, a znate da prolazi kroz težak period tijekom ovog ljeta. Vaše suosjećanje, slušanje i podrška mogu pomoći osobi da se osjeća manje usamljeno i očajno. Podsjetite nekoga da nije sam/a.

3. Istražite na koje načine i koliko udovoljavate drugima

Sigurno postoji netko u vašoj obitelji (možda baš vi) tko neprestano pokušava udovoljiti drugima kako bi bili sretni. To je nemoguća misija. Koliko god naš kolač bio dobar netko će se žaliti da je previše sladak. Koliko god se trudili osigurati kvalitetno provedeno vrijeme netko će sigurno biti mrzovoljan. Koliko god se trudili netko neće cijeniti vaš trud i požrtvovnost. Ne možemo ljude prisiliti na zahvalnost ili promjenu njihovih stavova i ponašanja. Izgradite čvrste granice koje će vas zaštititi od internalizacije tuđih negativnosti. Prestanite neprestano udovoljavati svima i otkrijte kako oslobađajuće može biti ne uplitati se u tuđi nered.

4. Ojačajte i zaštitite svoje mentalno zdravlje

Bilo da imate dijagnosticiran neki mentalni poremećaj ili ne, ljeto je dobro vrijeme za dogovaranje susreta sa stručnjakom za mentalno zdravlje. Tijekom praznika često se govori o dijetama i tjelesnoj težini, a malo o mentalnom zdravlju. Izuzetno je važno prevenirati poremećaje i bolest, te misliti na oporavak i tretman i tijekom ljeta. Svakome od nas može se dogoditi da se nam se naruši mentalno zdravlje. Zato trebamo izgraditi imunološki sustav za mentalno zdravlje tako što ćemo provjeriti svoje mentalno zdravlje i to darovati sebi za godišnji.

5. Pronađite utočište za svoje mentalno zdravlje

Svi mi trebamo mjesta na kojima se osjećamo bezuvjetno prihvaćenima i podržanima, mjesto pripadanja i mira. To ne treba nužno biti neka fizička lokacija, ili mjesto, može biti i osoba. U svakom slučaju to nam daje unutrašnji mir i spokoj. Važno ga je prepoznati, potražiti i otići tamo…

Za neke to može biti bolnica, ured stručnjaka za mentalno zdravlje, crkva ili bakin dnevni boravak.

Nije sramota imati neke probleme mentalnog zdravlja niti tražiti pomoć tijekom ljeta. Pronađite utočište za svoje mentalno zdravlje i pronađite put prema zacjeljenju.

 

Dora Srdelić Ljubičić, psiholog

Natrag