Obilježili smo Svjetski dan hrane i Dan kruha 16. listopada 2015.

Dana 15. listopada, Povodom Svjetskog dana hrane i Dana kruha, održano je predavanje “PREVENCIJOM DO ZDRAVLJA - Sol i pekarski proizvodi“ u Gradskoj knjižnici Zadar. Predavanje je bilo posvećenom  provedbi strateškog plana za smanjenje unosa soli u prehrani te su podijeljeni i prigodni letci o Prekomjernom unosu soli i  o mogućnostima prevencije kardiovaskularnih bolesti koje su vodeće po smrtnosti i po pobolu u Zadarskoj županiji. Sam projekt podržan je od strane Ministarstva zdravlja

Predavanjem smo podigli svjesnost o utjecaju kuhinjske soli (NaCl) na funkcije u organizmu te smo naglasili negativne posljedice prekomjernog unosa soli kao i namirnice u kojima se najčešće nalazi skrivena sol. Dnevne doze unosa soli su preporučene od strane WHO - Svjetske Zdravstvene Organizacije i one se kreću od 5 grama do maksimalno 6 grama na dan. No nažalost prosječan stanovnik Hrvatske konzumira čak tri puta više soli od preporuke, 11-16 grama soli na dan. Znatna količina kuhinjske soli prisutna je kao skrivena sol u gotovoj i polugotovoj industrijski prerađenoj hrani, oko 80 %. Ostali udio soli dodajemo prilikom pripreme i konzumacije hrane. Najmanji udio soli prirodno je prisutan u namirnicama te nam je u toj količini dovoljan za normalnu funkciju organizma i zdrav život. Nažalost, skrivenu sol u gotovim i polugotovim jelima ne možemo samostalno mijenjati. Potrebna je inicijativa i suradnja od strane prehrambene industrije i institucija vlasti kako bi se promijenio trend visokog dodavanja soli u hranu koju konzumiramo.

Od gotove hrane važno je obratiti pažnju na dosta velik udio soli u pekarskim proizvodima jer ih velika većina stanovništva konzumira svakodnevno u gotovo svim obrocima. Samo jedno slano pecivo sadrži oko 2g soli što je 1/3 preporučene dnevne doze! Sol u kruhu ima svoju funkciju s obzirom na kvalitetu, konzistenciju i okus proizvoda, ali u znatno manjoj količini nego što se trenutno dodaje. Studije su pokazale da postepeno smanjenje soli od 5% u određenom vremenskom periodu od 6 tjedana nije utjecalo na promjenu okusa kruha od strane potrošača. Pojačani unos soli, neadekvatan način prehrane, nedovoljan unos tekućine, nedostatak tjelesne aktivnosti u probavnom sustavu  potiče niz biokemijskih reakcija s negativnim utjecajem na zdravlje. Oštećuje se sluznica crijeva čime otvaramo put pojavi različitih kroničnih bolesti.

Porast kroničnih nezaraznih bolesti povezan s nepravilnom prehranom

Prema podatcima zabilježenim u ordinacijama obiteljske medicine u posljednjih 15 godina u Zadarskoj županiji broj oboljelih od povišenog krvnog tlaka i oboljelih od šećerne bolesti se udvostručio. Povišeni krvni tlaki i šećerna bolest su najčešće zabilježeni u osoba koje se ne kreću dovoljno, konzumiraju namirnice koje su visoke kalorijske vrijednost te sadrže veliku količinu soli, šećera i aditiva, nedovoljno unose voće i povrće te imaju povećanu tjelesnu težinu. Stoga možemo uz ovakav trend navedenih bolesti , koje značajno doprinose porastu broja oboljelih od srčanog i moždanog udarao očekivati daljnji porast broja oboljelih i umrlih od kroničnih nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti (srčani i moždani udar), hipertenzija, prekomjerna tjelesna težina, pretilosti i bolesti bubrega.

Što možemo sami poduzeti?

Sve kronične nezarazne bolesti se mogu velikim dijelom prevenirati pravilnom prehranom, smanjenim unosom industrijski obrađene hrane te se što više držati principa Mediteranske prehrane za koju je specifičan visoki unos sezonskog voća i povrća, nizak unos crvenog mesa i masnoća životinjskog porijekla, visok unos ribe i plodova mora, visok unos maslinovog ulja te mediteranskog začinskog bilja koje bismo trebali što češće koristiti, a smanjiti dodavanje soli.

Promjene u svakodnevnom pripremanju jela svakako započnite već danas tako da smanjite unos namirnica s povećanim udjelom soli (suhomesnati proizvodi, polugotova jela i umaci), odaberite svježe sezonske namirnice, sol u pripremi jela zamijenite začinskim biljem (ružmarin, kadulja ,bosiljak, origano, vlasac, češnjak), uvedite proizvode od cjelovitih žitarica te izbjegavajte dodavanje soli pri kuhanju i tijekom obroka. Osobitu pažnju posvetite pripremi obroka za najmlađe, te ih nemojte navikavati na obroke i grickalice s visokim udjelom soli i šećera nego ih potičite na svakodnevni unos sezonskog voća i povrća koji obiluju vitaminima i mineralima koji su ključni za njihov pravilan rast i razvoj.

I zapamtite za pravilan način prehrane nije potrebna dijeta, previše stresa i odricanja! Najvažnije je odlučiti živjeti takvim načinom života, slijediti prirodni bioritam, kako kod navika, tako i kod jela. Uz pravilnu prehranu svakodnevno se krećite, odrasli pola sata dnevno, a djeca jedan sat na dan.

 

 

Petra Brok, dipl. ing. Nutricionist

Ljilja Balorda, dr. med., univ. mag. sanit. publ.,

specijalista javnog zdravstava

Natrag