Radni stres dobro poznata priča – Prevencija stresa loše poznata priča

Posao u životu većine ljudi zauzima vrlo važno mjesto. Ne samo da na poslu provodimo velik dio vremena i zarađujemo za život, nego nam posao daje i osjećaj identiteta te može biti izvor velikog zadovoljstva, ali i nezadovoljstva. Zadovoljstvo poslom u velikoj mjeri utječe na naše opće životno zadovoljstvo i psihološku dobrobit. Ako smo nesretni na poslu, teško da ćemo biti sretni ostatak dana. Savjet: Ostavite posao u uredu, možda zvuči dobro, ali ga je teško provesti u djelo. Stoga mnoge radne organizacije naglašavaju zadovoljstvo poslom svojih zaposlenika.

U civiliziranom svijetu, posebno u zemljama s visoko razvijenom industrijom, susrećemo iznenađujuću pojavu: vrlo razvijena i suvremena zdravstvena služba ne može bitnije smanjiti bolesti stanovništva. Uz to, neke se bolesti sve više šire. Tu pojavu uzrokuje stres koji sve više postaje prava socijalna bolest današnjice. Otprilike polovica europskih radnika smatra da je upravo stres česta pojava na njihovu radnom mjestu, a na stres otpada otprilike polovica svih izgubljenih radnih dana. Kao mnogi drugi problemi povezani s psihičkim zdravljem, stres se često pogrešno tumači ili stigmatizira. Međutim ako ga se tumači kao organizacijski problem umjesto kao krivnja pojedinca, psihosocijalnim rizicima i stresom može se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.

Stres ili subjektivna interpretacija?

Je li nešto stresno ili ne zapravo je naša subjektivna interpretacija, a faktori koji utječu na to kako percipiramo stres uključuju naša uvjerenja, očekivanja, mogućnost kontrole, razinu samopouzdanja, razinu samopoštovanja, udovoljavanje drugim ljudima, percepciju, perfekcionizam i osobnost. Drugim riječima, ako sam perfekcionist niskog samopouzdanja koji radi u prodaji proizvoda u čiju učinkovitost ne vjeruje, tada će moja reakcija na stres biti znatno veća nego kod kolege koji ima visoku razinu samopouzdanja, uvjerenje da je važno samo prodati proizvode i pri tome mu nije bitno da u poslu sve funkcionira savršeno.

work-management-907669_1920

Koji su najčešći izvori stresa?

  • Nedostatak kontrole.

Osjećaj kako nemamo kontrolu nad vlastitim poslom ili poslovnim dužnostima najveći je uzrok stresa. Osobe koje ne vladaju svojim poslovnim obvezama najizloženiji su problemima sa zdravljem.

  • Loši radni uvjeti.

Neugodna ili opasna radna okolina poput prevelike buke, prevelikog broja ljudi ili ergonomskih problema može biti izvor stresa.

  • Previše odgovornosti.

Preuzimanje dodatne odgovornosti i poslova iznimno je stresno. Situacija se pogoršava ako imamo previše posla, a ne znamo reći “ne” novim zadacima.

  • Nesigurnost oko poslovnih uloga.

Ako nismo sigurni što bi uopće trebali raditi i koje su naše odgovornosti, također smo podložni stresu.

  • Narušeni međuljudski odnosi.

Nesuglasice s kolegama i/ili nadređenima često su uzrok stresnih situacija.

  • Zadovoljstvom poslom i rezultatima.

Ako nas posao ne ispunjava, vrlo vjerojatno će nam biti stresan.

 Osoba koja je izložena izuzetno stresnim uvjetima na poslu nije posvećena radnim zadacima niti je odana svome poslodavcu. Tako će jedna takva osoba svoju energiju i vrijeme usmjeriti u potragu za novim poslom i boljim radnim uvjetima, a druga će nemarnim odnosom prema poslu uzrokovati loše radne rezultate i tako narušiti imidž svoga poslodavca. Prema iskustvu rada sa osobama koje su se našle u takvim situacijama, poslodavac koji prati razvoj svojih djelatnika, imat će prednost pred onima koji se ne bave ovim – najvažnijim pitanjem.

Koji radni uvjeti omogućavaju prevenciju stresa na poslu?
  • Jasna organizacijska struktura
  • Jasan opis posla
  • Poslovni bonton
  • Timska kultura
  • Odgovarajući trening za razvoj potencijala
  • Etično vodstvo
  • Individualni coaching
  • Balans poslovnog i privatnog života

Kako baš Vi možete sudjelovati u prevenciji stresa na poslu?

Ako u vašem poslovnom okruženju neki od ovih uvjeta izostaje, vrlo vjerojatno je upravo taj nedostatak i uzrok stresa. A vaš poslodavac možda nije ni svjestan da postoji problem. Kada biste mu pristupili i ukazali na postojanje efikasnih rješenja, on bi mogao razmisliti o vašem prijedlogu. Time više nemate razloga biti pod stresom.  Možete se osjećati potpuno rasterećeni, jer vi ste tako postupili odgovorno prema sebi i prema svome poslodavcu! Ako znamo da stresne situacije na poslu mogu utjecati i na psihičko i fizičko zdravlje osobe, tada možemo pretpostaviti i koliko je važno da ih “stavimo pod kontrolu”. Iako ne volimo generalizirati i ne sugeriramo “idealan“ recept protiv stresa koji će pomoći svakome, općenito u borbi protiv stresa pomaže slijedeće:

  • Ukoliko postoji mogućnost kontrole nad izvorom stresa, tada je važno da to osvijestimo i suočimo se izvorom stresa na način da poduzmemo akciju. Primjerice, ako imamo problem s kolegom koji nam pokušava “prebaciti“ svoje poslove, ukažite mu to, zauzmite se za sebe i prestanite preuzimati njegove poslove. Ako je izvor stresa prometna gužva – krenite ranije i izbjegnite je.
  • Ukoliko nemamo kontrolu nad izvorom stresa, jedino što možemo mijenjati je vlastiti pogled na tu situaciju. Umjesto kao prijetnju ili gubitak,  stresnu situaciju možemo gledati kao izazov. Ako mi je tijekom izlaganja važnog projekta otkazala tehnika, tada će mi biti izazov kako publici na maštovit, duhovit način dovršiti prezentaciju.
  • Ako smo već u stresu, fizička aktivnost nam može pomoći da ga otpustimo. Hoće li to biti vježbanje u teretani, žustra šetnja, planinarenje, plivanje ili nešto sasvim drugo – ovisi o našim preferencijama.
  • Ukoliko smo stalno fokusirani na izvor stresa, to znači da ga recikliranjem u mislima iznova i iznova proživljavamo (što se odražava na naše tijelo). Kako bi prekinuli taj obrazac, važno je da misli usmjerimo prema nečemu što nam pruža ugodu. Hobiji, druženje s prijateljima, gledanje filmova – sve su to aktivnosti koje mogu ispuniti naše slobodno vrijeme i prekinuti dotok negativnih misli. Ako već ne možemo izbjeći stres na poslu, zasigurno to možemo učiniti u slobodno vrijeme.

Man Having Be Happy Sticky Note on Forehead During Office Break

Kako smo svi različiti i kako ne postoji univerzalni recept, dobro je da svatko osobno razmisli o stvarima i situacijama koje kod njega stvaraju stres: a zatim se usredotoči na one koje mu mogu pomoći u smanjenju napetosti. Kada je u pitanju naše zdravlje, vjerujem da je svakome od nas ono važno i da izdvajanje vremena za sebe nije tako velika i nemoguća misija s obzirom na to koliko nam dobrobiti može pružiti.

Što ako se utjecaj stresa ne stavi „pod kontrolu“?

Sindrom sagorijevanja na poslu jedan je od najnepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženosti profesionalnom stresu (Ajduković i Ajduković, 1996.). Najčešći znaci su: osjećaj tjelesne i emocionalne iscrpljenosti, gubitak osjećaja osobne vrijednosti, negativizam, kako vezan za sebe tako i za ciljeve posla ili organizacije u kojoj radi, gubitak zanimanja za suradnike, cinizam i neosjetljivost za druge, osjećaj bespomoćnosti i beznađa, pesimizam često popraćen rečenicom «I onako se ništa ne može učiniti», razdražljivost i niska tolerancija na frustraciju, srdžba kao česta emocija, neprijateljstvo, sumnjičavost, rigidnost i neprilagodljivost, povlačenje u socijalnim odnosima, učestaliji sukobi i agresivni ispadi, povećana upotreba alkohola, duhana, stimulirajućih sredstava i lijekova, izostajanje s posla, osjećaj opće slabosti, učestalo pobolijevanje, preosjetljivost na podražaje (zvukove, mirise, toplinu i sl.), komunikacijske poteškoće, gubitak seksualnog interesa i nastanak seksualnih problema, tjelesni simptomi: glavobolje, bolovi u leđima, poteškoće disanja, spavanja i prehrane, gastrointestinalni poremećaji.

Sagorijevanja na poslu odvija se postupno. Prvo se javljaju prevelika očekivanja i idealizacija posla. Manifestira se kao entuzijazam vezan za posao, potpuna posvećenost poslu, visok stupanj energije, pozitivni i konstruktivni stavovi, dobro postignuće. Zatim se javlja početno nezadovoljstvo poslom i prvi znakovi sagorijevanja. To su prvi znaci tjelesnog i mentalnog umora, frustriranosti i gubitka nekih ideala; smanjuje se radni moral, a povećava dosada, teškoće u komunikaciji s kolegama. Dolazi do povlačenja, izolacije i intenzivnijih znakova stresa. Javlja se izbjegavanje kontakta s drugim suradnicima, veće komunikacijske poteškoće, srdžba i neprijateljstvo spram okoline, negativizam, depresivnost i druge emocionalne poteškoće, nesposobnost da se misli i koncentrira, tjelesna i mentalna iscrpljenost, veći broj psihosomatskih teškoća. U konačnici dolazi do apatije i gubitka interesa uz ozbiljno produbljivanje znakova stresa. Javlja se  nisko osobno i profesionalno samopoštovanje, kronično izostajanje s posla, kronično negativni osjećaji vezani uz posao, potpuni cinizam, nesposobnost komuniciranja s drugim osobama, depresija i tjeskobnost, napuštanje posla.

Koji su znakovi pretjeranog stresa na poslu?
  • Osjećaj tjeskobe, razdražljivosti, ili depresije
  • Apatija, gubitak interesa za rad
  • Problemi s spavanjem
  • Umor
  • Problemi s koncentracijom
  • Napetost mišića ili glavobolje
  • Želučani problemi
  • Socijalno povlačenje
  • Gubitak seksualne želje
  • Uporaba alkohola ili droga za nošenje s obvezama

S obzirom da stres na poslu ostavlja ozbiljne i štetne posljedice na zdravlje zaposlenika, umjesto zaključka navodimo savjete za kolege i obitelj kako mogu pomoći osobi koja doživljava dugotrajni stres na poslu.

work place

Savjeti za kolege na poslu:

  • Pazite na svoj jezik.

Nikada ne znate tko od Vaših kolega ima problema sa mentalnim zdravljem. Imajte poštovanja prema mentalnom zdravlju i nemojte koristiti stigmatizirane riječi.

  • Pitajte kako možete pomoći.

Ponudite se da podijelite obaveze na poslu kada je vrijeme teško.

  • Pokažite zanimanje i slušajte.

Mentalno zdravlje nije tabu; U redu je pitati kolegu u vezi njegova člana obitelji. Njegovatelji trebaju imati uho za slušanje

  • Nemojte davati neželjene savjete.

Briga za člana obitelji sa mentalnim bolestima može biti duboko osobno, stoga poštujte druge osobe kada dajete savjete.

  • Podijelite informacije.

Ako znate o dostupnim uslugama ili ako se i sami brinete za člana obitelji sa takvim problemom, pružite kolegi informacije ili kontakt sa obiteljskim udrugama.

 

Savjeti za članove obitelji:

family

  • Znati svoja prava.

U nekim zemljama, skrbnici imaju pravo na fleksibilne radne aranžmane i plaćeni ili neplaćeni dopust. Ta prava Vas također mogu zaštititi od nepoštenih otkaza.

  • Razgovarajte sa svojim poslodavcem.

To je znak snage da se obratite za pomoć kada je Vi ili Vaš partner trebate. Saznajte koje oblike podrške Vam može ponuditi radno mjesto. Raspravite o Vašim potrebama i razgovarajte sa svojim upraviteljem o tome kako hoćete uravnotežiti svoje radne odgovornosti i brigu prije nego što utječe na Vaš radni učinak.

  • Dođite do rješenja.

                  Saznajte što Vi možete učiniti od kuće i kako Vas tehnologija može podržati u kombinaciji rada i njege. Kako može drugačija podjela zadataka između Vas i Vaših kolega omogućiti ravnotežu između posla i rada.

  • Brinite se za sebe i naučite reći ne.

Budite svjesni da dodatne odgovornosti mogu utjecati na Vaš ukupni radni učinak. Ovo nije vrijeme za uzimanje dodataka. Vaše kolege će shvatiti da ne možete prisustvovati svakom društvenom događaju.

  • Ne udaljavajte se.

Razgovarajte o mentalnom zdravlju, Vašem članu obitelji, Vašoj dužnosti brige kod kuće. Obavijestite svoje kolege i nemojte se prepustiti stigmi. Jednog dana oni ili netko u njihovom okruženju će biti zahvalni za to.

  • Budite suradljiv kolega i učinite da Vaše kolege budu dio Vaše mreže podrške.

Ponudite se za pomoć pri dijeljenju posla kada su vremena teška i podržite ih kada možete. Zapamtite da ovo nije riječ o matematici ili davanju natrag točno onog što ste dobili. Slušajući njihove brige ili podržavanje njihovih ideja također je podrška.

 

Literatura:

Bačkonja, K. (2014). Koji su najčešći uzroci stresa na radnom mjestu? Preuzeto (04.10.2017.) sa:

http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/upoznaj-sebe/koji-su-najcesci-uzroci-stresa-na-radnom-mjestu/

Männikkö, M. i Ieven, A. (2017). Caring for mental health int he workplace. USA: WFMH.

N.A. Stres na poslu – Kako smanjiti i kontrolirati stres na poslu ili radnom mjestu. Preuzeto (04.10.2017.) sa:

https://www.oporavak.com/stres/stres-na-poslu-kako-smanjiti-i-kontrolirati-stres-na-poslu-ili-radnom-mjestu/

Novak, Ž. (2016). Simptomi i opasnosti stresa na radnom mjestu. Preuzeto (04.10.2017.) sa:

http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/kolumna/simptomi-i-opasnosti-stresa-na-radnom-mjestu/

Poredoš, D. i Kovač, M. (2006). Stres i psihološko zlostavljanje na radnom mjestu. Ljetopis socijalnog rada, 12(2), 333-346.

Rijavec, M. i Miljković, D. (2009). Pozitivna psihologija na poslu: Što najbolje čini najboljima? Zagreb: IEP –D2.

 

Autor:

Dolores Pranjić, mag. psihologije

Natrag