Epidemija neaktivnosti

Redovita tjelesna aktivnost čudotvorno utječe na poboljšanje kako fizičkog tako i psihičkog zdravlja. ÄŒovjek je stvoren za kretanje – ova potreba ljudima je zapisana u genima. Naši su preci zbog hrane morali hodati desetke kilometara, trčati, penjati se... Brzina i spretnost bile su važne kako bi se preživjelo. Danas je situacija jako drugačija - mnogi su ljudi tjelesnu aktivnost isključili iz svojih života. Većina muškaraca i žena u industrijaliziranim zemljama vode „sjedilački” život ili su aktivni samo povremeno. Tome su pridonijeli i mnogi socijalni trendovi kao što je povećana upotreba automobila, tehnički noviteti koji oslobađaju više slobodnog vremena koje se opet provodi uz televiziju ili računalo.

Možemo slobodno reći kako je Europa suočena s novom epidemijom - epidemijom neaktivnosti. Svjetsko zdravstveno izvješće „Smanjenje rizika, promocija zdravog življenja“ stavlja fizičku neaktivnost među 10 vodećih rizika koje doprinose nezaraznim bolestima, globalnom morbiditetu i mortalitetu. To ni ne čudi s obzirom na procjenu da tjelesna neaktivnost uzrokuje 1,9 milijuna smrti godišnje. Jedan od alarmantnih rezultata je brzo povećanje prekomjerne težine i pretilosti u većini europskih zemalja, posebno među djecom i mlađim ljudima.

Zdravstvene posljedice tjelesne neaktivnosti

Zdravstvene posljedice takvog razvoja su goleme. Tjelesna neaktivnost zajedno s prekomjernom težinom i pretilosti koja njome rezultira povećava rizik ozbiljnih bolesti kao što su:

  • koronarna bolest srca 
  • moždani udar
  • visoki krvni tlak
  • dijabetes
  • rak debelog crijeva, a možda i rak dojke
  • osteoporoza i s njom povezane frakture

Tjelesna neaktivnost uzrokuje pad fizičkih funkcija u osoba srednje dobi i povećava rizik smanjene neovisnosti u kasnijem životu. Zdravstveni rizici uslijed tjelesne neaktivnosti mogu se učinkovito prevenirati tjelesnom aktivnošću, posebno mnogobrojnim rekreacijskim aktivnostima koje su nam na raspolaganju.

Što je tjelesna aktivnost?

Tjelesna aktivnost može se definirati kao bilo kakvo pokretanje tijela kojim se gubi energija iznad razine odmaranja.

U literaturi se često navode tri tipa tjelesne aktivnosti: umjerenog (srednjeg), visokog i niskog intenziteta.

Aktivnosti umjerenog intenziteta

Tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta podrazumijeva srednji napor te ubrzanje pulsa koje osobi daje osjećaj topline dok je neznatno ostavlja bez daha. Tjelesni metabolizam povećava se 3-6 puta iznad razine odmaranja.

Procjenjuje se da 60% svjetske populacije ne prakticira preporučenu količinu tjelesne aktivnosti potrebne za dobrobit zdravlja.

Primjeri aktivnosti umjerenog intenziteta:

  • pješačenje (brzi hod)
  • rekreativna vožnja biciklom
  • umjereni kućni poslovi s podizanjem ili nošenjem kućnih potrepština
  • ličenje zidova i slično
  • umjereni vrtlarski poslovi
  • igranje s djetetom u hodu ili trčkaranju
  • umjereno plivanje
  • lagano trčanje (oko 7 km/h)

Aktivnosti visokog intenziteta

Tjelesna aktivnost jakog intenziteta iziskuje veći napor i uzrokuje ubrzano disanje i značajno pojačanje pulsa te znojenje i ostanak bez daha.

Ove aktivnosti povećavaju razinu metabolizma za 6 puta.

Primjeri aktivnosti visokog intenziteta:

  • pješačenje (brzi hod uzbrdo ili s teretom)
  • brza vožnja biciklom
  • teži kućni poslovi (npr. premještanje namještaja)
  • teži vrtlarski poslovi
  • brzo plivanje (kraul), trčanje (<7,5 km/h)
  • tenis, nogomet, košarka, odbojka, rukomet

Aktivnosti niskog intenziteta

  • pješačenje (spori hod 4 km/h)
  • lakši kućni poslovi (usisavanje)
  • vrtlarenje (lakši poslovi)
  • lagano igranje s djetetom
  • lagano, sporo plivanje

Koliko tjelesne aktivnosti je potrebno u svrhu postizanja i očuvanja zdravlja?

Svjetska zdravstvena organizacija podržava mišljenje da je za održavnje zdravlja i bolju funkcionalnost ljudi potrebno barem pola sata fizičke aktivnosti srednjeg intenziteta koja može biti provedena najednom ili u nekoliko puta tijekom dana većinu dana u tjednu. To je minimum aktivnosti potreban za prevenciju bolesti, ali svaka minuta više predstavlja veće ulaganje u svoje zdravlje.

Djeci i mladima preporučuje se neka tjelesna aktivnost u trajanju od 60 minuta na dan te barem dvaput tjedno provođenje aktivnosti koje poboljšavaju zdravlje kostiju, jačinu mišića i fleksibilnost.

NAPOMENA: Ovo su generalne upute koje se mogu uskladiti s obzirom na okolnosti i osobe te vrijednosti i kulture različitih zemalja.

ÄŒlanak je preuzet iz  priručnika rokovnika Planirajmo zdravlje

Povezane teme:

Tjelesna aktivnost je važna - pokreni se

Natrag