Kardiovaskularne bolesti i faktori rizika za njihov nastanak u Zadarskoj županiji

S javno-zdravstvenog aspekta ono što obilježava današnje društvo je, uz globalno starenje stanovništva, uz produljenje životnog vijeka, činjenica da smo suočeni s epidemijom kroničnih nezaraznih bolesti. U toj skupini vodeće su upravo kardiovaskularne bolesti, a u gotovo svim zemljama troškovi za zdravstvenu skrb se povećavaju brže od ekonomskog rasta. Stoga se obilježavanjem Svjetskog dana srca skreće pozornost na skupinu bolesti koje su vodeće po broju umrlih, a među vodećim su uzrocima dugotrajnih bolovanja, po broju hospitalizacija te po potrošnji lijekova. Povećanjem učestalosti većine faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, u prvom redu povećanja broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom te povećanjem broja osoba koje su tjelesno neaktivne, očekuje su daljnji porast broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, iako je broj umrlih od istih u većini razvijenih zemalja u padu.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u Europi (4,3 milijuna), čak 54% umrlih čine žene. Ukupni troškovi zbog kardiovaskularnih bolesti u Europi u 2006. godini iznosili su 190 milijardi eura, od čega 110 milijardi otpada na zdravstvene troškove, gdje najveću stavku čine troškovi bolničkog liječenja i potrošnja lijekova.

Stoga je potrebno usmjeriti više pažnje na prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Cilj je započeti s prevencijom kardiovaskularnih bolesti u što ranijoj dobi poticanjem na usvajanje zdravih stilova života, a one koji već imaju ustanovljenu kardiovaskularnu bolest, pravovremeno i adekvatno liječiti da bi se smanjile komplikacije i povećala kvaliteta života.

Analizirajući podatke o broju oboljelih i umrlih u Zadarskoj županiji uočeno je da svaka druga osoba umire od kardiovaskularnih bolesti što je u prosjeku 800 do 900 osoba godišnje (tjedno 16 osoba).

Broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti u Zadarskoj županiji je porastao za 10% (1998. godine 775 umrlih, a 2011. godine 855 umrlih). U promatranom razdoblju udio žena umrlih od KVB u skupini ukupno umrlih žena, iznosio je u prosjeku 54 do 56%, dok je udio muškaraca kontinuirano niži od 50% u promatranom razdoblju, u prosjeku 44 do 46%.

U ovoj skupini bolesti najučestaliji su srčani i moždani udar, koji u ovoj skupini bolesti čine gotovo 75% umrlih.

Svaka jedanaesta osoba koja je umrla od kardiovaskularnih bolesti u Zadarskoj županiji bila je mlađa od 65 godina. U dobi do 65 godina od kardiovaskularnih bolesti češće umiru muškarci (tri puta), a u starijoj životnoj dobi, preko 65 godina starosti, broj umrlih žena je za 1,4 puta veći od broja umrlih muškaraca.

Kardiovaskularne bolesti u Zadarskoj županiji su po broju zabilježenih hospitalizacija u muškarca na prvom mjestu, a u žena na drugom mjestu. A na prvom su mjestu po potrošnji lijekova.

Ako promatramo stope umrlih od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj onda uočavamo da Zadarska županija spada među one sa nižom stopom umrlih od ovih bolesti, ali ako se uspoređujemo s državama u Mediteranskoj regiji, (Italija, Francuska, Grčka, Španjolska, ...) u tim državama su stope umrlih od kardiovaskularnih bolesti dvostruko niže nego u Zadarskoj županiji.

Faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti uglavnom imaju korijen u lošim životnim navikama, među kojima su tri najvažnija: upotreba duhanskih proizvoda, nezdrave prehrambene navike i tjelesna neaktivnost.

Osobe s povećanim rizikom su osobe koje puše, pretile su, tjelesno neaktivne te osobe koje su izložene dugotrajnom stresu, a osobito oni koji u obitelji imaju genetsku sklonost za bolesti srca i krvnih žila.

Ovakve nezdrave životne navike dovode do povećanja tjelesne težine, povišenja krvnog tlaka te povećanja kolesterola i šećera u krvi, a ukoliko se nastali poremećaji ne liječe, oni dovode do nastanka kardiovaskularnih bolesti, u prvom redu srčanog i moždanog udara.

Rezultati Hrvatske zdravstvene ankete provedene 2008. godine u Hrvatskoj na populaciji starijoj od 18 godina, pokazuju da u Zadarskoj županiji, čak u 43% kućanstava netko od ukućana puši, te da od 404 ukupno ispitane osobe, puši 37% muškaraca i 35% žena. ÄŒak 70% muškaraca u dobnoj skupini od 18 do 35 godina starosti puši.

Normalnu tjelesnu težinu imalo je 35% muškaraca i 32% žena. Prekomjernu tjelesnu težinu ima 43% muškaraca i 42% žena, dok je pretilo 22% muškaraca i 25% žena. Podaci o tjelesnoj aktivnosti pokazuju da je neaktivno 37% muškaraca i 43% žena.

Povišeni krvni tlak je ustanovljen u 44% muškaraca i 44% žena, s tim da je u 7% muškaraca u dobi 18-34 godine starosti zabilježen povišeni krvni tlak.

Na općim preventivnim pregledima u posljednjih pet godina nije bilo 79% muškaraca i čak 87% žena.

Prevencija je jako bitna karika koju treba ojačati te razviti svijest da je prema mišljenu stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije čak 80% prijevremenih smrti uzrokovanih  kardiovaskularnim bolestima moguće spriječiti. I to:

  • prevencijom (osobito kod djece i mladih, razvijati zdrave navike prehrane uz redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću),
  • ranim otkrivanjem (prije razvoja komplikacija) i
  • pravovremenim liječenjem i rehabilitacijom, da bi se smanjio broj komplikacija, a oboljelima povećala kvaliteta života.

Stoga je potrebno zdravim stilovima života; pravilnom prehranom i bavljenjem redovitom tjelesnom aktivnošću spriječiti nastanak prekomjerne i povećane tjelesne težine te prestati pušiti. Osim toga potrebno je redovito obavljati preventivne preglede kod svojih liječnika obiteljske medicine te redovito kontrolirati faktore rizika kao što su: povećana tjelesna težina, povišeni krvni tlak, povišeni šećer i kolesterol u krvi. Ukoliko je preporučeno uzimanje lijekova potrebno je lijekove uzimati po uputi liječnika uz usvajanje zdravih stilova života.

Ljilja Balorda, dr. med., specijalista javnog zdravstva
Služba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo
Zavod za javno zdravstvo Zadar
Kontakt tel.: 300 835; e-mail: ljilja.balorda@zjz.t-com.hr

ÄŒlanak je objavljen na mrežnim stranicama Zavoda u rujnu 2012. godine povodom Svjetskog dana srca 2012. koji je bio obilježen pod sloganom „Jedan svijet, jedan dom, jedno srce“ te je posvećen ženama i djeci. 

Natrag