Groznica Zapadnog Nila

Groznica Zapadnog Nila (West Nile fiver, vrućica Zapadnog Nila ili encefalitis Zapadnog Nila)

Groznica Zapadnog Nila je virusna bolest uzrokovana virusom zapadnog Nila koji se prenosi putem zaraženih komaraca najčešće iz roda Culex, zabilježeni su i slučajevi da komarci iz roda Aedes i Anofeles također mogu prenjeti virus Zapadnog Nila. U prirodi su ptice prirodni rezervoar virusa Zapadnog Nila.

 

Culex spp.

 

Anofeles spp.

 

Aedes spp.

Komarac je posrednik u širenju virusa među pticama. Komarci se zaraze s virusom sisajući krv zaražene ptice ili sisavca. Čovjek se slučajno zarazi ukoliko ga ubode zaraženi komaraca. Postoje i drugi putevi prijenosa virusa (od majke na dijete tijekom trudnoće i dojenja, prilikom profesionalnog rada s virusima u laboratorijima i slično) od kojih prijenos virusa darovanom krvi ili organom. Do sada nije zabilježen prijenos virusa Zapadnog Nila s čovjeka na čovjeka putem komarca.

O virusu Zapadnog Nila

Virus Zapadnog Nila pripada rodu Flavivirus i porodici Flaviviridea, a spada u skupinu virusa pod nazivom arbovirusa koji se prenose na čovjeka putem zaraženih vektora odnosno hematofagnih člankonožaca.

Virus Zapadnog Nila prvi put je zabilježen 1937. godine na području Ugande na zapadnoj obali rijeke Nil, a od tada je dokazan u mnogim zemljama Afrike, Europe, Azije i Amerike. Prva epidemija visusa Zapadnog Nila u Republici Hrvatskoj zabilježena je 2012. godine na području istočne Slavonije.

Raširenost virusa na nekom području je pod utjecajem većeg broja čimbenika pa je teško predvidjeti moguću epidemiju ljudi, gdje će se ona pojaviti i kolika će biti. Da bi neka zajednica što lakše odredila potencijal izbijanja epidemije dobro bi bilo znati što više od mogućih čimbenika koji na nju utječu:

  1. gustoća ljudske populacije
  2. vrsta komarca na promatranom području koji najviše prenose virus i njihove osobine (njihov udio u ukupnoj populaciji komaraca, letačke osobine, broj uboda za kompletan obrok krvi i slično)
  3. osobine rezervoara (ptica)
  4. osobine virusa (posebno virulencija i patogenost)
  5. okoliš (osobine vodenih površina pogodnih za komarce, padaline, temperatura, vegetacija
  6. provođenje preventivnih mjera i kontrola komaraca, edukacija stanovništva

Simptomi bolesti Groznice zapadnog Nila

Bolest se pojavljuje najčešće u ljetnim i jesenskim mjesecima. Na sezonsku pojavnost i kretanje ove bolesti na nekom području odnosno na epidemiološku situaciju utječu brojni čimbenici: brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti ovisno o okolišnim i klimatološkim prilikama.

Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi najčešće prolazi bez simptoma (u približno 70 – 80 posto slučajeva). U oko 20 posto slučajeva se bolest manifestira simptomima koji nalikuju gripi kao što su, najčešće, povišena temperatura, glavobolja, slabost, bol u mišićima i zglobovima.

U oko jedan posto oboljelih se može razviti teža bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa (upale moždanih ovojnica / mozga). Pod povećanim su rizikom od obolijevanja starije osobe koje već imaju kroničnu bolest (kao primjerice dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest) ili imunosuprimirane osobe (kao što su transplantirane osobe i dr.).

Oboljeli se liječe simptomatski i većina ih se oporavi bez trajnih posljedica.

Prevencija i osobne zaštita

Radi smanjenja rizika od infekcija koje se prenose komarcima kao što je infekcija virusom Zapadnog Nila, osim dezinsekcijskih mjera suzbijanja komaraca, preporučene individualne mjere zaštite od komaraca su:

• Primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača),

• Izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka, tijekom noći do zore, ako je provedivo

• Nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ukoliko to dopuštaju vremenske prilike,

• Primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima,

• Primjena različitih repelenata za prostore,

• Primjena klima-uređaja za rashlađivanje prostora (što ne odgovara komarcima).

 Najdjelotvorniji način borbe protiv komaraca je ukloniti mjesta za razvoj njihovih legla, u raznim nakupinama vode u našem okolišu.


Potrebno je:
• ukloniti nakupljenu vodu u vrtovima, dvorištima, na balkonima ili terasama,

• ukloniti nepotrebne predmete u okućnicama gdje se može nakupljati voda npr. odbačene limenke, kante, igračke, stare automobilske gume i prekriti /čvrsto, zatvoriti ili okrenuti brodice,

• prekriti/čvrsto zatvoriti ili isprazniti, različite spremnike za vodu,

• redovito prazniti vodu (barem jednom tjedno) iz tanjurića ili plitica, lončanica, vaza ili posuda za cvijeće i drugih različitih nepokrivenih manjih ili većih spremnika za vodu,

Prema aktualnoj situaciji na terenu i raspoloživim mogućnostima potrebno je isušiti neisušene kanale, lokve, vodu u prirodnim udubljenjima u drveću te male stajaće vode i sl.

Preventivne mjere uklanjanja mjesta za razvoj komaraca odnosno njigovih legla možete potražiti na:

www.zjz-zadar.hr

Za daljnje informacije o virusu i bolesti Zapadnog Nila možete potražiti na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i na službenim strannicama European Centre for Disease Prevention and Control :

www.hzjz.hr

ecdc.europa.eu

Natrag